Uvod u teoriju komunikacija 1

Fakultet za medije i komunikacije, Beograd – jesenji semestar 2008/09.

Teme za ispit

Dole je spisak tema za završni ispitni rad. Taj se rad radi kao esej i predaje se u januarskom ispitnom roku 22. januara do 12 časova isključivo u štampanom obliku (dakle, ne šalje se meni ili ma kome e-mailom) studentskoj službi Fakulteta. Uz rad se obavezno prilaže i popunjena Izjava o validnosti akademskog rada. Esej je dužine od 10 stranica teksta (oko 250 redova). Svaki student ili studentkinja bira jednu temu, koja se ne sme poklapati sa temom koju je obrađivana za kolokvijum. Ispit se tadi kao pismeni esej kod kuće za sve studente, ali će studenti prijavljeni za tzv. studije na daljinu imati i usmenu odbranu svog eseja. Datum te odbrane će biti naknadno objavljen.

Esej od 10 stranica teksta mora imati akademski oblik: najpre se, u uvodu, analizira sama tema kao problem koji se razlaže na niz pitanja; potom se redom daju odgovori na ta pitanja i analizira se vrednost (važnost) tih odgovora; navode se mogućni razlozi za i protiv, odnosno odgovori se međusobno porede; na kraju se, u zaključnom osvrtu, daje i vlastiti sud do kojeg se došlo u srednjem delu (razradi). U eseju se moraju obavezno navesti izvori za svaki podatak u radu, kao i spisak (bibliografija) tih izvora na kraju rada. Broj poena za završni ispitni rad iznosi do 45. Kao u slučaju kolokvijumskih radova, ispitni esej se ocenjuje po sledećim merilima: 1. zahtevi teme i kako je rad njima udovoljio; 2. usmerenost, valjanost, potpunost, zaokruženost teksta; 3. trud uložen u izradu rada; 4. upotrebljeni izvori (broj, kvalitet, način upotrebe); 5. stil, pravopis, gramatika; 6. urednost rada. Sva merila donose najviše po 6 poena, osim merila 2 koje donosi do 15 poena.

Teme za ispitni esej:

  • Šta je medij?
  • Medij kao prenosnik
  • Medij kao posrednik
  • Odnos prenosnika i posrednika u pojmu medija
  • Šta je komunikacija?
  • Koji je osnovni medij i zašto?
  • Odlike govora kao komunikacije
  • Vrste verbalnih medija
  • Vrste slikovnih medija
  • Vrste digitalnih medija
  • Hibridizacija medija
  • Paradoks Magritove slike “Ovo nije lula”
  • Šta je logos, a šta leksis?
  • Osnovne odlike klasičnog shvatanja diskursa
  • Hijerarhija govora i mišljenja
  • Odnos uma i govora (logosa i diskursa)
  • Heraklitov paradoks: “Mudro je slušati, ne mene, nego logos: Sve je Jedno”
  • Kakav je diskurs oslobođen kontrole logosa?
  • Film Matrix i priča o Spasitelju iz Jevanđelja
  • Matrix i istočnjačke tradicije
  • Matrix i Platonova “alegorija pećine” iz Države
  • Matrix i Dekartova sumnja u “zloduha”
  • Pojam medijske simulacije
  • Razlika između prirodnog i tehničkog kao osnova straha od tehnologije
  • Strah od digitalizacije tela
  • Strah od digitalizacije uma
  • Strah od medijske i digitalne simulacije
  • Zašto je virtualno i stvarno i nestvarno?
  • Možemo li misliti bez govora?
  • Možemo li saznavati bez govora?
  • Zašto i kako govor presudno oblikuje naše mišljenje i saznanje?
  • Ničeova kritika „nagona za saznanjem”
  • Ničeova kritika intelekta
  • Ničeova kritika pojmovnog govora
  • Ničeova kiritika istine
  • Šta je po Ničeu istina?
  • Istina kao konvencija i kao metafora
  • Ničeovo razlikovanje istine i vrednosti
  • Zašto je istina tekst?
  • Zavisnost istine od konteksta (perspektive)
  • Istina kao hibrid sebe i obmane
  • Kako Liotar definiše postmoderno?
  • Zašto je postmoderno pre stanje, nego razdoblje?
  • Legitimacije modernosti i postmodernog stanja
  • Uloga narativnog u savremenosti
  • Internet kao postmoderni fenomen

N. M.

Advertisements

Written by novica

14. December 2008. at 10:26 pm

%d bloggers like this: